U SARADNJI SA FDU, USKORO U DADOVU:

PINOKIO

STUDENTI:
MILAN BOGDANOVIĆ - REŽIJA
STANISLAVA VELJAŠEVIĆ - TEKST

U SARADNJI SA FDU,
USKORO U DADOVU:

PINOKIO

STUDENTI: MILAN BOGDANOVIĆ - REŽIJA
STANISLAVA VELJAŠEVIĆ - TEKST

POZORIŠTE DADOV, U SARADNJI SA FDU PREDSTAVLJA:

PINOKIO

REČ REDITELJA

Pinokio je jedan od najpoznatijih likova u dečijoj književnosti. Njegova priča je adaptirana u druge knjige, stripove, crtaće i filmove. Prilikom čitanja „Pinokija“ želja mi je bila da se ova priča postavi kroz prizmu „coming of age“ žanra. Danas Pinokio više ne može da bude samo drveni lutak, već mladić koji se suočava sa pitanjima identiteta, odgovornosti i sopstvene svrhe. Smeštena u blisku budućnost, u svetu koji se deli na grad i podzemlje, na poželjne i nepoželjne, priča prati Pinokija i njegovu grupu prijatelja koji žele da se pobune protiv sistema. Inspirisani njegovim starijim bratom, vođom revolucije, oni pokušavaju da promene svet. Pinokio se istovremeno suočava sa pitanjem: šta znači biti „dobar“? Ovo je priča o odrastanju, o preispitivanju sopstvenih uverenja i o potrazi za smislom u svetu koji se menja brže nego što smo u stanju da razumemo. Ispunjenjem normi Pinokio na kraju postaje pravi dečak. Ali šta ako Pinokio ne želi da bude „pravi dečak“?

REČ PISCA

“Pinokija” sam dramatizovala sa namerom da originalnu priču aktuelizujem i prikažem je kroz motive prepoznatljive današnjim mlađim generacijama. Najčešće su to motivi preuzeti iz sci-fi filmova, knjiga i stripova- represija u distopijskim društvima, cyber punk, urbana gerla…

Radnja ove drame se odvija u bliskoj budućnosti, za koju mi je poslužila kao model Orvelova knjiga “1984”. Represivno društvo, policijska država i velike socijalne razlike su milje u kome glavni likovi, u ovom slučaju deca pokušavaju da se izbore sa univerzalnim problemima mladih ali u isto vreme i sa okruženjem koje ih ne prihvata. Pinokio sa svojom družinom mladih delikvenata pokušava da se suprotstavi autoritetu oličenom u liku oca koji bezpogovorno izvršava sve zahteve totalitarnog sistema žrtvujući čak i svoju decu.

Tokom rada na ovoj drami neka rešenja su se nametala spontano a pojedini likovi i detalji su predstavi dali novu dimenziju. Ovaj “Pinokio” je samo skroman doprinos plejadi adaptacija originalnog teksta.

Milan Bogdanović

Režija

Stanislava Veljašević

Dramatizacija i adaptacija

Doroteja Jonov i Zorana Rabrenović

Scenografija i kostim

Saško Krstev

Izrada scenografije

Ostali učesnici:

Dizajn plakata: Danilo Mlađenović
Garderober: Jelena Dunjić
Šminka i frizura: Valentina Čiča
Majstor tona: Lazar Krstev
Majstor svetla: Aleksandar Radenović
Inscipijent: Maša Zorić 

Predstava je nastala u saradnji sa Fakultetom dramskih umetnosti u Beogradu.

IGRAJU

Pinokio: Veljko Dragačević / Simon Vujić
Đepeto: Teodor Radivojević/ Simeon Obradović
Lisica: Tara Petrović/Milica Trninić
Cvrčak: Sara Vuksanović/ Luka Panić
Policija: Teodora Mijalković/ Maja Naumović
Gavranova baba: Sofija Đurković/ Lena Đorđević
Mačka: Lana Šarić/ Konstantin Jovanović
Cvrčkova majka: Andrea Tomić/ Iva Galović
Marko: Georgije Stanić / Miloš Šolaja
Čuvar: Nikola Miloševć/ Svetislav Božić
Gavran: Simon Jegorović /Jovan Stanković 

GALERIJA

REDITELJ

Milan Bogdanović rođen je u Banja Luci, 23.04.2001. godine. Student je četvrte godine pozorišne i radio režije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na klasi Alise Stojanović. Završio je srednju Ekonomsku školu u Banja Luci, smjer poslovno – pravni tehničar. U četvrtoj godini srednje škole dobija Svetosavsku nagradu za postignute izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja. Takođe je dobitnik nagrade „Ključ grada mladima Banja Luke“ za doprinos i razvoj kulture u Banja Luci.  Od svoje desete godine je bio član Dis pozorišta mladih Banja Luka. Tamo je, pre studija, režirao svoje prve predstave . Režirao je predstave: „Mali Agaton“ Fransoa Lelora, „Dnevnik nepoznate generacije“ Aleksandra Vasiljevića, „SPZO“ Ognjena Bogdanovića. Na festivalu Fedra u Bugojnu 2021. za predstavu „Mali Agaton“ dobija nagradu za najbolju režiju i nagradu za najbolju predstavu u cijelini.

Režirao je sledeće projekte: Rejmond Karver „Zašto ne zaigrate“ (Fakultet dramskih umetnosti Beograd) Neil Gaiman „Devojka i njena senka“ (Pozorište Promena, Novi Sad) Bertold Breht „Opera za tri groša“ (Fakultet dramskih umetnosti Beograd) i Jaka Smerkolj Simoneti „Razlozi za život“ (Fakultet dramskih umetnosti Beograd) 

PISAC

Stanislava Veljašević rođena je 2003. godine u Beogradu. Trenutno je student dramaturgije na trećoj godini. Do sada je sarađivala na nekoliko pozorišnih predstava i kratkih filmova.